Borba protiv korupcije – put kojim se rijeđe ide

Objavio:

Srđan Blagovčanin

- prije 4 godine u

kolumne

Nedavno prezentovani Globalni indeks percepcije korupcije, Transparency International, koji je obuhvatio 168 država i teritorija, rangirao je BiH na 76. mjesto, osim Kosova najlošije u regionu, sa ocjenom 38 (indeks rangira zemlje na skali od 0-100, gdje je 0 najlošija, a 100 najbolja ocjena). Indeks isto tako pokazuje da zemlja nije ostvarila nikakav napredak u posljednjih pet godina na polju suzbijanja korupcije.

Velika rasprostranjenost političke korupcije i uključenost u korupciju najviših nosilaca političkih funkcija, ne ostavlja prostor za bilo kakve iluzije da će čak i minimilani napredak na suzbijanju korupcije i jačanju vladavine prava biti lak posao. Nove strategije, zakoni, podzakonski akti i deklarativna podrška tu neće biti mnogo od pomoći. Brojna su istraživanja, ali i primjeri iz prakse, koja BiH upravo identifikuju kao zemlju u kojoj se zakoni ne provode. Stvarna moć i kontrola nad državnim resursima nalazi se daleko od institucija u kojim bi trebala biti, dok institucije države predstavljaju rezervate političkih podobnih i rodbinsko-prijateljskih povezanih. Takva vrsta negativne selekcije kadrova u njima, ne daje nadu da se ozbiljne reforme mogu provoditi sve i kad bi postojala volja za to. Ozbiljnih reformi u bilo kojoj oblasti niti ne može biti bez rezultata na polju borbe protiv korupcije. Jer kako reformisati državnu upravu ako se temelji na nepotizmu i klijentelizmu, kako očekivati reforme političkog ili ekonomskog sistema ako su temelji njihovog funkcionisanja korupcija ili bilo koje druge oblasti koja je zarobljena korupcijom, a u kojoj se najdalje stiglo do simuliranja neophodnih reformi.

Prisustvo političke korupcije na samim vrhovima vlasti najveći je problem ove zemlje. Vrlo komotnu poziciju koju vladajuća elita ima u BiH, bez ikakve odgovrnosti, sa neograničenom moći i privilegijom da državne budžete koristi kao bankomate, bez sumnje će braniti svim sredstvima.

Nedavni primjeri najdirektnijih i javnih pritisaka na pravosuđe od strane najviših nosilaca javnih funkcija to nesumnjivo potvrđuju. Tako se pravosuđe našlo istovrmeno na meti sve tri etno-nacionalne elite u zemlji. Optuživano je istovremeno da podriva i ruši Republiku Srpsku, da podriva bošnjačko jedinstvo i stabilnost koalicija i napredak zemlje i za ko zna šta sve ne još.

Upravo takve vrste napada i pritisaka demaskiraju samu suštinu problema. Politička elita u BiH se poistovjetila sa državom, entitetom i/ili narodom, već prema afinitetima. Koncentracija moći, uticaja, bogatstva i privilegija u rukama političkih lidera i dugogodišnja nesmjenjivost su zapravo uzroci takvog shvatanja vlastitih pozicija.

Međutim, koliko god da će riješavanje velikih slučajeva političke korupcije, kao što se to vidjelo i u drugim zemljama koje su se pridruživale EU, biti težak i složen zadatak, drugo riješenje ne posotoji. Put ka EU i smanjenju siromaštva i nezaposlenosti popločan je stvarnim uspjesima na suzbijanju korupcije.

Ostavite komentar

Oglasi

Slider
Slider