Iskustva i poruke onih koji su prošli proces imunizacije: Svaka doza nova pobjeda

Izvor: Glas Srpske

Objavio:

trebevic.net

- prije 2 mjeseci u

Republika Srpska

Foto izvor: REUTERS

Virus korona predugo igra glavnu ulogu na pozornici našeg života i sve češće nastupa u nekom novom ruhu, koje poprima opasnije oblike. Jedina šansa da stanemo u kraj mutacijama i točak života vratimo na pravi smjer je imunizacija. Moramo izgraditi povjerenje, jer vakcina nema alternativu.

Saglasni su u tome svi oni koji su već zavrnuli rukave i primili vakcinu protiv virusa korona. Osjećaj sigurnosti nakon primljene prve doze je nemjerljiv. Iako su poput svih nas mjesecima bili izloženi kojekakvim pisanjima “tastatura ljekara” koji na društvenim mrežama pričaju neke svoje teorije o koristi i nuspojavama vakcina, sagovornici “Glasa” nisu imali dilemu da li da se vakcinišu.

Bezbjednost

Prvu vakcinu protiv korone u Republici Srpskoj, odnosno BiH primio je generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) RS Vlado Đajić. Kaže da nije imao nikakvih nuspojava i da je svojim primjerom htio da pokaže da svako treba da se vakciniše.

To je jedini spas u ovom trenutku. Lično se osjećam sigurnije, iako i dalje nosim masku. Vjerujem u sve vakcine i preporučujem svima da se vakcinišu – istakao je Đajić, koji je primio rusku vakcinu “sputnjik V”.

Svoj doprinos borbi protiv “kovida” dao je i specijalista pedijatar i subspecijalista pulmolog Dejan Bokonjić, koji je primio vakcinu “sinofarm”.

Nikakvih neželjenih reakcija nije bilo, a u međuvremenu sam iz radoznalosti provjerio i antitijela i imam ih zaista mnogo, tako da vjerujem da sam zaštićen od teškog oblika bolesti ili, ne daj Bože, smrtnog ishoda. Prateći vakcinacije kolega, niko nije imao nikakve nuspojave, izuzev onih uobičajenih reakcija, bol na mjestu uboda, blagi otok, te kod pojedinih povišena temperatura – priča Bokonjić, koji je i dekan Medicinskog fakulteta u Foči.

Dileme nema da je vakcinacija jedina mogućnost da se sve ovo zaustavi i da stanemo u kraj mutacijama virusa koje bi mogle povećati smrtnost.

Sve vakcine su bezbjedne, a razlika postoji samo u procentu njihove efikasnosti. Suštinska efikasnost će se pokazati tek za šest mjeseci ili godinu, kada ćemo vidjeti koliko ljudi koji su vakcinisani određenom vrstom vakcina ponovo obolijeva – kaže Bokonjić.

Biranje vakcina je isključivo stvar straha. Razumljivo, ljudi se plaše svega što je novo i nepoznato.

Opreznost treba da postoji kod svakog lijeka, ali ne da se ona pretvori u strah koji je kontraproduktivan – priča Bokonjić.

Jedino ispravno bilo bi da jedni drugima ne otežavamo borbu, već da se svako bavi svojim poslom, da imunolozi, infektolozi i epidemiolozi pričaju o virusu i vakcinama, a inženjeri o izgradnji mostova. Ključ uspjeha u ovoj borbi je samo u tome. Bokonjić kaže da je povjerenje važno, jer bez toga na dobrom smo putu ka sunovratu.

Ako se cijeli svijet vakciniše protiv korone, zašto da mi ne učinimo isto. Da imamo alternativu, pa i da diskutujemo, ovako, vakcina je jedina opcija da se vratimo iole normalnom životu. U suprotnom, ova agonija će se produžiti i bilježićemo sve veći broj smrtnih ishoda – kaže Bokonjić.

Sedma sila

Mogućnost da se vakciniše i tako zaštiti sebe, svoju porodicu i kolege sa kojima svakodnevno provodi vrijeme iskoristio je i predsjednik Skupštine Udruženja novinara RS Branimir Đuričić.

Sa grupom kolega vakcinisao se u Srbiji zahvaljujući saradnji sa tamošnjim Udruženjem novinara, koje im je pružilo svu neophodnu pomoć u organizaciji i obezbijedilo vakcine. Mogućnost da se vakciniše došla je desetak dana nakon što je sa kolegom Sinišom Jalićem proveo noć u Urgentnom centru “kovid” odjeljenja u UKC-u, gdje je, kako kaže, svojim očima vidio najteže slučajeve oboljelih od “kovida”.

Na aparatima za održavanje života vidio sam i mlade ljude, znatno mlađe od mene. Ljekari su mi rekli da su od članova njihovih porodica saznali da nisu imali nikakvih pridruženih oboljenja. To su stravične scene, bespomoćni su, a njihov život zavisi od kiseonika koji im mašina upumpa u pluća – priča Đuričić, koji je i novinar Radio-televizije RS.

Sada mnogo rasterećenije odlazi na posao i sve novinarske zadatke, osjeća se zaštićeno, iako i dalje besprijekorno vodi računa o svim epidemiološkim mjerama.

Jedina vakcina koju je i on, kao i ostale kolege imao na raspolaganju bila je “astra-zeneka”. Nakon što su sa ljekarima razgovarali o svemu što treba da znaju prije nego što zavrnu rukav, bez imalo dileme primili su prvu dozu.

Ljekari su nam rekli da je potpuno bezbjedna vakcina, ali da svakako nama prepuštaju izbor. Vakcinisanje je bilo bezbolno. Nakon toga sjedili smo 15 minuta u jednoj velikoj prostoriji pod nadzorom ljekara i apsolutno niko nije imao nikakvu reakciju. U trenutku kada sam vakcinisan, odmah mi je na i-mejl stigla elektronska potvrda i rečeno nam je da ćemo elektronskim putem biti pozvani na revakcinaciju – ističe Đuričić i dodaje da su istoga dana vakcinisani i novinari iz Istočnog Sarajeva i Tuzle. Nekoliko časova nakon što su napustili Beogradski sajam uslijedili su pozivi i poruke da razmijene utiske.

Samo jedna novinarka iz Tuzle imala je povišenu temperaturu, dok ostali, osim bola na mjestu uboda, nisu imali nikakvih reakcija.

Pitao sam ljekara, zbog svih priča o “astra-zeneki”, ima li potrebe da pijem aspirin zbog tromboze, rekla mi je da nema potrebe, te da ona dnevno ubrizga oko 200 doza tokom smjene i da nije imala nijednu nuspojavu. Rekla je da, ako ćemo se psihički bolje osjećati ako popijemo aspirin, onda da tako učinimo. Sada, iz svog iskustva, mnogo smjelije mogu da preporučim svima da se vakcinišu – rekao je Đuričić, zahvalivši predsjedniku Udruženja novinara Srbije Vladimiru Radomiroviću, koji je pomogao da se sve ovo realizuje.

Šta (ne)znamo

Čovječanstvo je kroz istoriju vodilo i dobijalo bitke protiv zaraznih bolesti, a vakcine su uvijek postajale ključno oružje za spas života. Tako je, prema riječima epidemiologa u Institutu za javno zdravstvo RS Jele Aćimović, i sada.

O tome koliki je značaj vakcinacije u ovoj borbi možda najbolje možemo prosuditi sami, ako se vratimo na početak. Da smo tada imali ovu vakcinu, koliko bismo bolesti izbjegli, koliko teških kliničkih slika, hospitalizacija i smrtnih ishoda.  Život bi sigurno bio normalniji – tim riječima Aćimovićeva počinje priču o vakcinaciji i vakcinama u Srpskoj. 

Nakon vakcinacije nije imala neželjenih reakcija. Epidemiolozi su se, kako je rekla, vakcinisali različitim vakcinama, da bi pokazali da su sve primjenljive i dobre.

Svaku dozu koju damo doživljavamo kao pobjedu jer vjerujemo da smo spasili još jedan život. Nadam se da ćemo uskoro dobiti još više doza i da će odziv biti još bolji. Ko je prebolio, može da se vakciniše čim ozdravi, ne postoji kontraindikacija, orijentaciono kažemo da prođe mjesec nakon obolijevanja pa da onda se vakciniše – rekla je Aćimovićeva. 

“Sputnjik V”

Prva vakcina koju smo dobili je “sputnjik V”. Riječ je o vakcini zasnovanoj na jednom genu koji dovodi do stvaranja površinskog proteina na virusu “SARS-CoV-CoV-2” a koji je najodgovorniji za stvaranje antitijela u organizmu. Proizvođači su odlučili da uzmu samo taj gen, djelić iz virusa i ubace ga u organizam da bismo mi sami stvarali protein i antitijela. Da bi našli način kako da ga unesu u naš organizam, oni su ga stavili u adenovirus koji je umrtvljen, oduzeta mu je mogućnost da se razmnožava, tako da samo služi kao nosač.

Kada je riječ o ovoj vakcini, češće kod mladih osoba zna se desiti burna reakcija u smislu povišene temperature, bolova u mišićima i zglobovima, osjećaja slabosti i groznice. To su simptomi koji pokazuju da je naš organizam odreagovao na vakcinu i da je počeo stvarati imuni odgovor. Češće su te situacije kod mlađih osoba. Svi simptomi traju dan, dva, prolaze i ne ostavljaju posljedice. Kod starijih reakcija je sporija i mnogo rjeđa. Sve reakcije su očekivane. U praksi, do sada nemamo nikakvih drugih prijavljenih reakcija osim ovoga. Nije bilo ni alergija, niti jakih reakcija na prvu dozu da bismo nekome rekli da ne smije primiti drugu dozu. U slučaju otoka može se staviti hladan oblog, temperaturu skidati brufenom ili paracetamolom – kazala je Aćimovićeva i dodala da je efikasnost ove vakcine, prema istraživanjima, veća od 90 odsto.

“Fajzer”

Vakcina “fajzer” spada u drugu grupu u smislu načina dobijanja vakcine, ali je mehanizam djelovanja sličan kao kod “sputnjika V”. Zasnovana je na informacionoj RNK, ali na isti način diktira da proizvodimo S protein u tijelu, a potom i zaštitna antitijela.

Ova vakcina je odlično prihvaćena kod nas i nadam se da ćemo uskoro dobiti i veće količine. Što se tiče reakcija, slične su kao kod “sputnjika V”, nije nam prijavljen nijedan ozbiljniji neželjeni efekat. Moram istaći da je primijećeno da zbog jedne supstance koja se u njoj nalazi, a koja se zove polietilenglikol i koja se često nalazi u lijekovima i kozmetičkim preparatima, ljudi znaju biti alergični na tu supstancu i u tom smislu je primijećeno da se kod “fajzera” nešto češće zna javiti anafilaktički šok, odnosno burna alergijska reakcija. Iako je češće u odnosu na druge vakcine, i dalje je to veoma rijetka pojava – pojasnila je Aćimovićeva.

To potvrđuje činjenica da je u Srbiji primijenjeno oko tri miliona doza ove vakcine i da su imali jedan ili dva slučaja reakcije.

I u tim situacijama daje se adekvatna terapija i sve se normalizuje. Ako neko ima alergijsku reakciju nakon prve doze, drugu ne dajemo. Ako neko unaprijed zna da je alergičan na polietilenglikol, onda njemu ne dajemo “fajzer”. I onaj ko primi tu jednu dozu imaće određen stepen zaštite. I inače kada je riječ o ovim dječijim vakcinama, kada je neko alergičan na jednu, ne znači da je alergičan i na drugu vakcinu. Kod nas za sada nije bilo tih reakcija – kaže Aćimovićeva.

“Sinovak”

Kineska vakcina je inaktivna vakcina. Riječ je o mehanizmu prema kojem se uzima cijeli jedan virus, on se “ubije” i onda se cijeli virus koristi za proizvodnju vakcine. U tim slučajevima ne radi se o razvoju antitijela za samo S protein već za više antigena i to je jedna od prednosti ovih inaktivnih vakcina.

Imamo iskustva sa takvim vakcinama pa nekako ljudi i lakše prihvataju da se vakcinišu sa tom vakcinom. Kod tih inaktivnih vakcina je nešto sporiji razvoj imunog odgovora, ali imaju svoj efekat i smanjuju mogućnost razvoja teške forme bolesti. Nijedna od vakcina nema neku specijalnu prednost, sve su tu negdje i imaju neke manje razlike u brzini djelovanja. Ljudi koji biraju vakcine rijetko navode realan razlog zbog kojeg biraju neku vakcinu. Nijedna od ovih vakcina protiv korone nije živa vakcina. Inače, žive vakcine se ne daju ljudima sa malignim oboljenjima, HIV-om, trudnicama. Tako da su primjenljive kod svih stanja. Reakcije na kineske vakcine su slične kao i kod drugih – naglasila je.

“Astra-zeneka”

Ova vakcina se, možda, najviše pominje, a Aćimovićeva smatra da građani ne pokazuju nepovjerenje prema toj vakcini, već određenu nesigurnost i žele da znaju više. U zemljama koje su primijenile velike količine desile su se situacije da su neki ljudi odreagovali na vakcinu u smislu pojave tromboze i posljedičnog smanjenja trombocita.

Međutim, ne treba da zaboravimo da se ovakve reakcije mogu javiti i kod upotrebe lijeka heparin, koji se inače daje protiv zgrušavanja krvi. Kada se sve to preračuna, riječ je o svega četiri slučaja na milion primljenih doza. Možda zvuči mnogo i ta brojka od četiri slučaja, međutim, poređenja radi, pilule za kontracepciju imaju neuporedivo viši rizik za razvoj tromboze, odnosno 500-1.200 na milion, pušenje 1.500 na milion, dok će se, recimo, tromboza pojaviti kod više od 160.000 oboljelih od “kovida” na milion. Kada sve sagledamo, potpuno je jasno koliki je rizik, a kolika korist. Rizik od stvaranja tromboze povećava svako letenje avionom, dugo sjedenje u autobusu i slično. Oni koji se vakcinišu treba da prate i ako primijete oticanje nogu, bol u grudima, stomaku ili glavobolju da se jave ljekaru. Mi do sada nemamo nijednu prijavljenu neželjenu reakciju ni na ovu vakcinu. Osim toga, istraživanja su pokazala da ima veoma dobar efekat u stvaranju ćelijskog imuniteta. Samo u Velikoj Britaniji do sada je ovu vakcinu primilo više od 20 miliona stanovnika – kazala je.

Kada je riječ o pričama da je ova vakcina jeftina, kaže da i to treba da razjasnimo.

Nije riječ o tome da je ona jeftina jer je lošija od drugih, već zato što iza vakcine stoji Univerzitet Oksford, koji je insistirao na tome da ova vakcina ne služi za ostvarivanje nikakve finansijske dobiti već da se ponudi čovječanstvu za borbu protiv pandemije. Smatram da je vakcina veoma efikasna i da je šteta ne iskoristiti je – zaključila je Aćimovićeva na kraju razgovora.

Šema žuti karton

Vlada Velike Britanije objavila je izvještaj o vakcinaciji i o svemu što je od decembra prošle godine, kada je počela nacionalna kampanja imunizacije, pa sve do početka aprila pratilo taj proces. Podaci su sumirani u “šemi žutog kartona”, a riječ je o mehanizmu putem kojeg svako može dobrovoljno prijaviti sumnje na neželjene reakcije, uz naglasak da je važno napomenuti da izvještaj o žutom kartonu ne znači nužno da je vakcina izazvala tu reakciju ili događaj.

Stav autora je da je vakcinacija jedini najefikasniji način za smanjenje smrtnosti i teških bolesti od “kovida 19”. U Britaniji se koriste tri vakcine, “fajzer”, “astra-zeneka” i “moderna”, a analize pokazuju da daju veoma visok nivo zaštite. Nuspojave su uglavnom bile blage, u vidu bola na mjestu uboda, glavobolje i slično, i to uglavnom kod starijih od 55, odnosno 65 godina, u zavisnosti od vakcine.

“Sputnjik V”

Efikasnost: 91,6%

Doziranje: 2 doze u

razmaku od 3 sedmice

“Fajzer”

Efikasnost: 95%

Doziranje: 2 doze u

razmaku od 3 sedmice

“Sinovak”

Efikasnost: 50,4%

Doziranje: 2 doze u

razmaku od 3 sedmice

“Astra-zeneka”

Efikasnost: 82,4%

Doziranje: 2 doze u

razmaku od 12 sedmica

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljena.

PUB-1
PUB-2
GAT1
GAT2