Procurila dokumenta: Klinton debelo platio Crnoj Gori da Milo okrene leđa Miloševiću, Olbrajtova ih štitila od NATO bombi

Izvor: blic.rs

Objavio:

trebevic.net

- prije 2 sedmica u

Tema

Foto izvor: Paul J. Richards.

Administracija američkog predsjednika Bila Klintona pružala je značajnu političku i finansijsku podršku crnogorskoj vlasti nakon što se predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović distancirao od politike Slobodana Miloševića.

Kako pišu podgoričke “Vijesti”, to se može zaključiti iz dokumenata koji su krajem prošle nedelje postavljeni na sajtu “Predsjedničke biblioteke i muzeja Bila Klintona”. U tim dokumentima se, između ostalog, navodi da je Klintonova administracija samo 1999. godine Crnu Goru pomogla sa 55 miliona dolara.

SAD su pružile ukupno 55 miliona dolara ekonomske podrške Crnoj Gori u fiskalnoj 1999. godini. Od toga, 20 miliona je bila tehnička i humanitarna podrška, a 35 miliona platni bilans – kazao je 9. decembra te godine Džejms Dobins, specijalni savjetnik predsjednika i državne sekretarke za Kosovo i primjenu Dejtonskog sporazuma.

Dobins je tom prilikom kazao da SAD podržavaju političke i ekonomske reforme koje se dešavaju u Crnoj Gori i da bi ona mogla poslužiti kao primjer ostalim dijelovima tadašnje Jugoslavije. Pohvale na račun Đukanovića Klinton je izneo u govoru u junu 1999., koji je bio u čast tadašnjeg slovenačkog predsjednika Milana Kučana.

SCREENSHOT

– Želio bih da se zahvalim takođe i predsjedniku Crne Gore Đukanoviću, koji je ovde večeras sa nama, za sve što su uradili da zaštitite demokratiju i toleranciju neophodnu da se ona razvije. Uz vašu pomoć, i stalan oprez, možemo jednom za svagda dokazati da su Evropa i sloboda sinonimi – piše u njegovom govoru od 21. juna 1999.

U dokumentu američke administracije navodi se, između ostalog, i da su Đukanović i crnogorska vlast najpouzdanije i najefikasnije snage za demokratiju u Jugoslaviji.

– Pokazali su hrabru posvećenost političkim i ekonomskim reformama, uprkos stalnim naporima Beograda da ih podrije. Crna Gora, takođe, može imati važnu ulogu u jačanju širenja demokratije na ostale dijelove bivše Jugoslavije. Izabravši put demokratije i reformi, čelnici Crne Gore su postavili standarde koje bi trebalo da slede svi jugoslovenski lideri – stoji u dokumentu.

SCREENSHOT

Tadašnja američka državna sekretarka Medlin Olbrajt se sa crnogorskim predsjednikom sastala krajem 1999. godine u Berlinu na marginama sastanka šefova diplomatija osam najrazvijenijih zemalja svijeta (G8), a njih dvoje su na ljeto sledeće godine razgovarali i u Rimu, vidi se iz dostupnih podataka o sastancima američkog predsjednika i državne sekretarke.

Navodi se i da je uoči početka bombardovanja NATO 1999, Klintonov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Semjuel Berget pripremio dokument koji se tiče vojnih operacija na Kosovu, a u kojem je za Olbrajt bio namijenjen dio o Crnoj Gori.

Šta se može učiniti da se minimiziraju političke posledice vazdušnih napada u Crnoj Gori na predsjednika Đukanovića – piše u dokumentu iz marta 1999. sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti.

U dokumentu se pominju verzije napada na SRJ u kojem bi prvobitni paket vazdušnih napada (Faza I) bio fokusiran na integrisane sisteme vazdušne odbrane u Srbiji i u Crnoj Gori.

– Napad na integrisane sisteme vazdušne odbrane uključuje u slučaju nužde napade u Crnoj Gori. Već smo upozorili predsjednika Đukanovića da će to vjerovatno biti slučaj – stoji u dokumentu od 20. marta.

Četiri dana kasnije počeli su vazdušni napadi na Jugoslaviju.

U dokumentima se navodi i da se Bijela kuća trudila da o pitanju stabilnosti Crne Gore 2000. razgovara sa tadašnjim i sadašnjim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Na pitanje novinara da li će američki predsjednik podržati napore pojedinih evropskih zemalja da se Milošević upozori da drži ruke podalje od Crne Gore i kakav je stav njegovog ruskog kolege po tom pitanju, tadašnji zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džim Stajnberg kazao je da je Bijela kuća zabrinuta.

– Mnoge zemlje G8, naročito naše NATO saveznice i mi sami, zabrinuti smo zbog napora Miloševića da destabilizuje region, ne samo Crnu Goru, nego mnogo šire. Zato očekujem da se tokom radne večere i bilaterale sa predsjednikom Putinom pomene pitanje stabilnosti na Balkanu i da će predsjednik naglasiti važnost da se zalažemo za očuvanje demokratske vlade pod Đukanovićem – kazao je Stajnberg na konferenciji 17. jula 2000. u Bijeloj kući.

Crna Gora bila je tema više telefonskih razgovora Klintona sa britanskim premijerom Tonijem Blerom i njemačkim kancelarom Gerhardom Šrederom.

Mnogi dijelovi razgovora o Kosovu i Miloševiću nisu dostupni, posebno odgovori sagovornika američkog predsjednika, a u jednom od njih razgovaraju o napadima na mete u Crnoj Gori.

– Naš narod traži da razmotrimo preventivne akcije protiv pojedinih meta u Crnoj Gori. Znam da ___ ne želi da tamo gađa, ali je čak kazao da ima neke stvari koje bismo trebali da gađamo. Da ti dam primjer ili dva: smatramo da ima nekoliko objekata u koja ulaze kako bi iznijeli projektile, u i oko luka u Crnoj Gori postoji jedan ključan most koji moramo da napadnemo, prije nego što krenu sa prelaskom vojnih jedinica. Stoga smo veoma zabrinuti zbog njihovih mogućnosti da koriste te objekte. Nema mnogo meta i nema puno rizika od civilne štete – kazao je Klinton.

U drugom razgovoru on Bleru govori kako se i da li se može izvršiti ekonomski pritisak na Miloševića koji neće previše naškoditi Makedoncima i Crnogorcima, a među opcijama su borba protiv pranja njihovog novca na Kipru i pritisak na njihove račune u Londonu: Ne želim da Crnogorcima stvorim bilo kakve probleme – kazao je Klinton Bleru u aprilu 1999. godine, navode “Vijesti”.

Napomena: komentari čitalaca ne predstavljaju ni na koji način stav redakcije portala trebevic.net. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se pregleda i neprimjereni komentari se ne objavljuju. Portal trebevic.net zadržava pravo brisanja komentara bez najave i bez objašnjenja.

Uslovi komentarisanja: Poštovani, pri objavi komentara molimo Vas za kulturno izražavanje. Administrator neće objaviti komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge po bilo kojoj osnovi ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.

Redakcija Trebević Info Portala je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.

Ostavite komentar

Your email address will not be published.