Jerusalim- Sveti grad vijekovima u središtu sukoba

Izvor: blic.rs

Objavio:

trebevic.net

- prije 7 mjeseci u

Tema

Foto izvor: Tanjug/AP, Oded Balilty

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da SAD priznaju Jerusalim za prestonicu Izraela. Malo je reći da je ova Trampova odluka izazvala brojne reakcije u svijetu, i usput dodatno zaoštrila odnose Izraela i Palestine. Zbog čega je Jerusalim toliko bitan?

I Izraelci i Palestinci Jerusalim smatraju svojom prestonicom. Trampovo priznanje Jerusalima za glavni grad Izraela došlo je nakon priča o premještanju ambasade iz Tel Aviva u Sveti grad, čime bi se napravio svjetski presedan. I dok Tramp ima svesrdnu podršku Izraela, među Palestincima je upravo postao najomraženiji čovjek na svijetu.

Zbog čega je proglašenje Jerusalima za prestonicu Izraela toliko odjeknulo u javnosti?

Konačni status Jerusalima oduvijek je bila jedna od najosjetljiviih tema u konfliknom odnosu Izraela i Palestine. Odluka SAD u očima većeg dijela svijeta shvaćena je kao miješanje u nešto što nije njihov posao, smatra dopisnik CNN-a iz Jerusalima.

Priznavanje Jerusalima vodi ka premještanju ambasade SAD iz Tel Aviva u taj Sveti grad, čime bi se “zacementirao” izraelski suverenitet nad njim.

Kako bi funkcionisalo premještanje ambasade?

Logistički gledano, selidba bi bila veoma jednostavna. U Jerusalimu već postoji američki konzulat, dok je ambasada i dalje u Tel Avivu. Amerikanci bi jednostavno zamijenili imena i funkcije dvije zgrade: konzulat u Jerusalimu bi postao ambasada, a ambasada u Tel Avivu bi postala konzulat. Jedino bi ambasador morao da se preseli iz svoje rezidencije.

Međutim, to je samo tehnički dio, a samim tim i najlakši. Premještanje ambasade znači i ulazak u seriju diplomatskih rizika i okidač za krizu u odnosima sa arapskim državama. Ne isključuje se ni mogućnost nasilnih protesta ispred američkih ambasada širom svijeta.

Premeštanje ambasade imalo bi odjek daleko dalje od Jerusalima. Tramp bi na ovaj način naglavačke izvrnuo 70 godina međunarodnog konsenzusa i rada UN, i prema mišljenju mnogih analitičara, zakucao ekser u srce svih pokušaja primirja između Izraela i Palestine.

Istorija kaže…

Plan o podjeli koji su 1947. iscrtale UN klasifikovao je Jerusalim kao “zaseban, trokonfesionalni međunarodni grad”. Međutim, rat koji je naredne godine uslijedio nakon proglašenja nezavisnosti Izraela za sobom je ostavio potpuno podijeljen Jerusalim. Kada su borbe konačno završene 1949. godine, granica primirja, često nazivana i “zelena linija” s obzirom da je na prvobitnoj mapi iscrtana zelenom bojom, označavala je da kontrola nad zapadnim dijelom grada pripadne Izraelu, dok bi istočni dio, u kome se nalazi i čuveni Stari grad, kontrolisao Jordan.

Kada se to promijenilo?

Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine, Izrael je zauzeo (UN i većina njenih članica, kao i međunarodno pravo nalažu da je to bila okupacija) istočni Jerusalim. Od tada se čitav grad nalazi pod kontrolom Izraelaca. Međutim, uprkos tome što takav status stoji već ravno pola vijeka, Palestinci i jedan dio međunarodne zajednice istočni Jerusalim vide kao prestonicu buduće države Palestine.

Ko živi u Jerusalimu?

U svetom gradu živi oko 850.000 ljudi: 37% su Arapi, a 61% Jevreji, glase podaci nezavisnog “Jerusalimskog instituta”. Jevrejska populacija uključuje i oko 200.000 ultraortodoksnih Jevreja, dok ostatak čine cionisti i sekularni Jevreji. Arapi hrišćanske vjeroispovjesti čine 1% stanovništva.

Što se Palestinaca tiče, veliki dio njihove populacije nastanjen je upravo u istočnom Jerusalimu. Većina naselja su potpuno i strogo podijeljena na izraelske i palestinske, ne računajući par “pomiješanih” izuzetaka.Da li su neke države u prošlosti imale ambasade u Jerusalimu?

Da. Prije 1980. godine nekoliko zemalja imalo je ambasade u svetom gradu, poput Holandije ili Kostarike. Međutim, u julu 1980. godine, Izrael je donio zakon po kom se Jerusalim proglašava “ujedinjenom prestonicom Izraela”. Savjet bezbjednosti UN odgovorio je rezolucijom koja osuđuje “izraelsku aneksiju istočnog Jerussalima”, koja je okarakterisana kao “kršenje međunarodnog prava”, o čemu je pisao i “Gardijan”.Dakle, ambasade su se preselile iz Jerusalima?Tačno. Poslednje države koje su premjestile svoje ambasade iz Jerusalima bile su Kostarika i El Salvador 2006. godine, čime su se pridružile ostalim državama koje su svoja diplomatska predstavništva otvorile u Tel Avivu. Tako danas u Jerusalimu nema nijedne ambasade, dok ih u Tel Avivu ima 86.A konzulati?Neke države imaju svoje konzulate u Jerusalimu, uključujući i SAD, i to u zapadnom dijelu grada. Ostale zemlje, poput Velike Britanije i Francuske svoje konzulate imaju u istočnom dijelu grada, i oni služe kao predstavništva tih zemalja za odnose sa Palestinom (iako cijeli grad kontrolišu Izraelci).Koja je pozicija Amerike?SAD nikada nisu imale ambasadu u Jerusalimu. Ona je oduvijek bila u Tel Avivu. Ipak, još od 1989. godine Izrael Americi iznajmljuje zemljište u Jerusalimu, i to kao “zakup za mjesto nove ambasade”. Zemljište je zakupljeno na 99 godina, a cijena je JEDAN DOLAR GODIŠNJE. Do danas na zemljištu nije bilo građevinskih radova, te je na tom mjestu i dalje prazno polje. Međutim, Tramp bi to mogao da promijeni.Šta se potom desilo?

Već 1995. godine, američki Kongres donosi zakon po kojem se zahtjeva da SAD premjeste ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim. Pristalice ovog zakona insistirale su na tome da Amerika poštuje odluku Izraela o prestonici, i u skladu sa njom organizuje diplomatske aktivnosti i predstavništva.Zbog čega onda ambasada i dalje stoji u Tel Avivu?Svi američki predsjednici od 1995. godine – Klinton, Buš i Obama, odbijali su da premjeste ambasadu, a kao glavno obrazloženje isticali su zaštitu bezbjednosnih interesa države. Svakih šest mjeseci predsjednici su potpisivali dekret kojim se zaobilazi odluka Kongresa i odlaže relokacija ambasade.

Kako Izrael reaguje na ove poteze?

Izraelska vlada je na sva zvona zahvalila Trampu na naporima da premjesti ambasadu, i nazvala ga “najhrabrijim američkim predsjednikom u poslednjih nekoliko decenija”. Gradonačelnik Jerusalima Nir Barkat jedan je od najglasnijih u pohvalama, te je pokrenuo kampanju nekoliko dana pred Trampovu inauguraciju, pružio mu punu podršku, ali istovremeno i podsjetio tada budućeg predsjednika SAD na “data obećanja”.

Šta će biti s Palestincima?

Palestinski lideri žestoko urgiraju da Tramp povuče priznanje, ističući da će to biti “dosad nezabilježeno kršenje međunarodnog prava”, ali i “ogroman udarac mirovnom procesu”. Predsjednik Palestine Mahmud Abas apelovao je na sve svjetske lidere, uključujući na predsjednika Rusije Vladimira Putina i kralja Jordana Abdulaha da “utiču na Trampa da promijeni svoje mišljenje”.

Palestinska oslobodilačka organizacija najavila je poništavanje odluke o priznanju Izraela, i prijeti otkazivanjem svih dosadašnjih sporazuma između Izraela i Palestine.

Uz sve to, postoji veliki strah da će potez američkog predsjednika pokrenuti talas nasilja i uličnih demonstracija širom svijeta, gdje god postoji arapska populacija, kao i američka i izraelska ambasada ispred koje će protestovati.

Istorija grada seže unazad do četvrtog milenijuma prije nove ere, što ga čini jednim od najstarijih gradova u svijetu. Jerusalim je najsvetiji grad judaizma i duhovni centar jevrejskog naroda još od desetog vijeka prije nove ere. Takođe u njemu se nalaze istorijske lokacije značajne za hrišćanstvo, a muslimani ga priznaju za treći najsvetiji grad. Iako ima površinu od svega 0,9 km², Stari grad je dom istorijskim mjestima od velike važnosti za tri najveće svjetske monoteističke religije (između ostalih Džamija al Aksa, Zapadni zid (tzv. Zid plača), i Crkva svetog Groba). Stari grad, mjesto svjetskog naslijeđa, je tradicionalno podijeljen na četiri dijela: jermensku, hrišćansku, jevrejsku i muslimansku četvrt. Stari grad je nominovan za uvrštavanje na listu Mjesta svjetskog naslieđa koja su u opasnosti od uništenja. Na ovu listu ga je nominovala država Jordan 1982. godine. U toku svoje istorije grad je bio uništen dva puta, pod opsadom 23 puta, napadnut 52 puta, a 44 puta je bio zauziman.

Napomena: komentari čitalaca ne predstavljaju ni na koji način stav redakcije portala trebevic.net. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se pregleda i neprimjereni komentari se ne objavljuju. Portal trebevic.net zadržava pravo brisanja komentara bez najave i bez objašnjenja.

Uslovi komentarisanja: Poštovani, pri objavi komentara molimo Vas za kulturno izražavanje. Administrator neće objaviti komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge po bilo kojoj osnovi ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.

Redakcija Trebević Info Portala je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.

Ostavite komentar

Your email address will not be published.