Proslava 30 godina SK Slavija

Izvor: Aleksandar Kostović

Objavio:

trebevic.net

- prije 2 godine u

Retro Grad

Da je Slavija bila najveći sportski kolektiv u Sarajevu između dva svjetska rata, pokazuje i proslava 30 godina postojanja kluba te novinski članci koji svjedoče o do tada neviđenim sportskim svečanostima i ogromnom interesovanju javnosti.

Od 03. do 11. septembra 1938. godine proslavljena je 30-godišnjica postojanja SK Slavija. Na proslavi je učestvovalo dosta klubova, a najznačajniji gost bila je Slavija iz Sofije.

Visoki pokrovitelj ove značajne manifestacije u Sarajevu, bio je Njegovo Veličanstvo Kralj Petar II, a pokroviteljstva proslave prihvatio se predsjednik vlade gospodin dr. Milan Stojadinović. Pored njega počasni odbor sačinjavali su Dr. Mehmed Spaho ministar saobraćaja i Bogoljub Kujundžić, ministar šuma i ruda.

Domaćin proslave Slavija, odigrala je tri utakmice: Slavija – Sašk 0:1, Slavija – Đerđelez 2:0, a šlager proslave bio je međunarodni susret sa imenjakinjom iz Sofije u kojem je domaća Slavija pobijedila 4:1.

U beogradskoj Politici, izdanje za 2.septembar 1938. godine, izašla je najava proslave 30 godina kluba pod naslovom “Sarajevska Slavija proslavlja tridesetogodišnjicu opstanka”. Uz kratki istorijski pregled naveden je i program proslave.

Slavija-30-godina-12

U tekstu se navodi da je klub, koji je kasnije ponio ime Slavija, formiran “na jednom sarajevskom poljančetu, tajno, od grupe mladih sportista”.

“Osnovali su ga đaci srpski orijentisani i nadahnuti idejama slovenstva i jugoslovenstva. Drugim rečima dečaci koji su postali nacionalni borci i mučenici, a docnije prvi pioniri organizovanog sporta u slobodnoj državi” navodi se u nadahnutom tekstu Radomira Pavlovića.

U Politikinom članku iz 1938. dalje se navodi se da je u narednom periodu Slavija napredovala krupnim koracima te došla do učešća u tada najvećem rangu takmičenja.

Kao najava programa proslave, spominje se gostovanje slavne imenjakinje iz Sofije, kao i turnir nižerazrednih klubova sarajevskog podsaveza, a osim fudbala, posjetiocima se preporučuju i teniski turnir, lakoatletski miting, automobilske trke i razne druge aktivnosti organizovane u čast proslave Slavijine godišnjice. Kao naročita atrakcija za publiku navodi se nastup ženskih fudbalskih klubova iz Zagreba, a za sve učesnike proslave odobren je popust od 75 % na željeznički saobraćaj u vremenu trajanja proslave sarajevske Slavije.

Iz izvještaja beogradskih listova Politika i Vreme možemo vidjeti kako su tekla sportska dešavanja u danima proslave Slavijine tridesetogodišnjice postojanja.

Prvo je odigran turnir provincijskih klubova sa teritorije sarajevskog podsaveza. U utakmicama koje su se igrale 2 puta po 25 minuta, “Sloga” (Travnik) tukla je zeničke klubove “Osman Đikić” i “Građanski”, a onda i “Solvaj” iz Lukavca i time osvojila nezvaničnu titulu prvaka Bosne. U finalu se sastala sa “najboljim hercegovačkim klubom” “JŠK” iz Mostara, gdje je nakon neriješenog rezultata, kockom odlučeno da je pobjednik turnira travnička ekipa. Oni su od predsjednika SK Slavija Emila Najšula dobili pehar namijenjen najboljem na turniru provincijskih klubova.

U isto vrijeme počeo je i turnir sarajevskih prvorazrednih klubova gdje je “Petar Kočić” savladao “Makabi” 4:0, ali nakon toga i izgubio od “SAŠK”-a 5:1. Drugog dana “Đerzelez” je tukao “Željezničar”, pa zatim i “Hajduk” identičnim rezultatom 1:0, dok je “SAŠK” u trećoj utakmici dana, pobjedio “Slaviju” sa 1:0, golom Muradorija. U finalu “prvenstva” prvorazrednih sarajevskih klubova, ekipa “Đerzeleza” je pobjedila “SAŠK” rezultatom 2:1 i osvojila pehar namijenjen pobjedniku turnira.

Posjetioci su u danima proslave mogli da pogledaju i teniski turnir na kome su učestvovali teniseri Slavije i SAŠK-a, fudbalsku utakmicu ženskih timova Zagreba, hazena meč ženskih beogradskih klubova, atletičarska nadmetanja i automobilske trke.

Slavija-30-godina-2

Slavija-30-godina-20

Sofijska Slavija je prvo pobijedila najboljeg na turniru sarajevskih timova Đerzelez, da bi zatim, posljednjeg dana proslave izgubila od slavljenika 4:1. Sarajevska Slavija, je takođe pobijedila Đerzelez, a u gruboj utakmici, pobijedila je i poznatijeg imenjaka iz Bugarske.

Uvod u utakmicu bila je svečanost na kojoj su predstavnici svih sarajevskih klubova čestitali slavljeniku, pri čemu su održali kratke govore u kojima su “podvukli ulogu Slavije u sportskom životu ovih krajeva”. Nakon toga je uslijedio defile Slavijinih sportskih sekcija: fudbalske, teniske i zimsko-sportsko-planinarske. Na proslavi je govorio i predstavnik Slavije iz Sofije, dr. Lotev. Na kraju svečanosti, potpredsjednik Slavije, Metodije Kuić čestitao je predsjedniku kluba dr Emilu Najšelu, 15-tu godišnjicu na čelu Slavije i trideset godina rada u klubu.

Slavija-30-godina-5

Nakon toga počela je utakmica između bugarske i domaće Slavije, a sarajevski tim je istrčao u sljedećem sastavu: Krstulović, Zagorac, Pavlić, Marjanović, Đurović, Presinger( povrijeđen na početku a umejsto njega je ušao fudbaler Solvaja iz Lukavca Glamočević), Petković, Šalipur, Rajlić, Ler i Matekalo.

Golove za domaćina su dali Rajlić (2), Ler i Petković, a domaći bek Zagorac je u jednoj od intervencija skrenuo loptu u sopstvenu mrežu i time postavio konačan rezultat.

Utakmicu, prema pisanju beogradske štampe, ipak nije obilježila lijepa igra već loše suđenje glavnog arbitra Jovanovića koje je uzrokovalo da prijateljska utakmica preraste u niz incidenata koji su doveli do toga da je par igrača moralo napustiti teren zbog povreda. U temparamentnom ponašanju prednjačio je dvostruki strijelac Rajlić koji je na grube startove Bugara odgovarao prljavom igrom i udarcima.

milan-rajlic-1

Vrhunac svečanosti povodom proslave 30 godina SK Slavija ipak nisu bili brojni sportski događaji, kakve Sarajevo do tad nije vidjelo, već posjeta visoke državne delegacije predvođene predsjednikom vlade Milanom Stojadinovićem.

Uz najveće počasti Sarajevo je 9. septembra 1938. godine dočekalo predsjednika vlade Milana Stojadinovića i ministre u njegovoj vladi Mehmeda Spahu, Bogdana Kujundžića, Dimitrija Magaraševića i Mihu Kreka.

Dolazak Stojadinovića u Sarajevo je predstavlјao vrhunac svečanosti organizovanih povodom tridesetogodišnjice rada SK Slavija. Dio grada oko stadiona bio je okićen cvijećem i zastavama.

Stojadinovića je na želјezničkoj stanici , uz ogroman broj građana koji su ovacijama pozdravili dolazak predstavnika Kralјevske vlade, dočekao predsjednik sarajevske opštine Edhem Bičakčić koji je bio na čelu mnogobrojne delegacije istaknutih gradskih ličnosti. Osim Bičakčića, tu su bili i Emil Najšul, predsjednik SK Slavija, Mihajlo Krečković, u to vrijeme na poziciji pomoćnika bana, bivši ministri Branko Kaluđerčić i Šefkija Behmen, komadant armije general Bogolјub Ilić i mnogi drugi.

Poslije kratkog zadržavanja, Stojadinović je otišao do Ilidže gdje ga je dočekala velika grupa građana na čelu sa predsjednikom opštine Ilidža Savom Tošićem. Nakon pozdravne riječi Stojadinović se zadržao u razgovoru sa najuglednijim domaćinima i starim ratnicima koji su izašli u velikom broju da ga pozdrave. U pratnji direktora Ilidžanske banje Sime J. Odavića obišao je banju i adaptirane prostorije hotela “Bosna”.

Nakon kratkog odmora , Stojadinović se zajedno sa svojom pratnjom vratio u grad gdje su ga na stadionu Slavije dočekale mnogobrojne zastave i “oduševlјeno klicanje hilјada Sarajlija”. Čitav dan, nepregledne kolone su se kretale prema stadionu tako da je Stojadinovića, prema pisanju tadašnje štampe, dočekalo preko 15 000 građana.

Na ulazu u stadion, Stojadinovića su u formaciji dočekali svi sarajevski sportisti i gosti iz Sofije. Na terenu su ga dočekali ministar saobraćaja Mehmed Spaho, bivši minstar Branko Kaluđerčić i najugledniji predstavnici sarajevskog javnog života. U trenutku ulaska intoniran je počasni marš, a publika je dugim i frenetičnim klicanjem pozrdravlјala pokrovitelјa ovih sportskih svečanosti.

Predsjednik Slavije dr. Emil Najšul prišao je predsjedniku vlade i pozdravio ga slјedećim riječima:

“Ja vas gospodine predsjedniče Kralјevske vlade, u ime Slavije i cijelog sportskog Sarajeva najsrdačnije pozdravlјam i zahvalјujem na ukazanoj časti. U znak najdublјe pažnje SK Slavija predajem Vama i gospodi ministrima ove spomenice u kojima je prikazan rad SK Slavija tokom 30 godina”.

Slavija 30 godina-15

Nakon uručivanja spomenica predsjednik Jugoslovenskog fudbalskog saveza dr. Mihailo Andrejević predstavio je Milanu Stojadinoviću najistaknutije članove Slavijine uprave: potpredsjednike Šimu Juričića i Metodija Kuića, sekretara kluba Ivana Kapa, članove uprave Hamdiju Nikšića, Sinišu Papića, Luku Popovca i mnoge druge. Nakon toga Stojadinović prolazi kroz špalir sportista a “za to vreme nizale su se ovacije kakve do tada Sarajevo nije zapamtilo”.

Na stadionu su primjećeni i mnogobrojni poznati sportisti iz Beograda “koji su došli u Sarajevo da prisustvuju jubileju uglednog sarajevskog kluba”.

Zatim su predsjednik vlade i njegovi saradnici zauzeli mjesta u svečanoj loži na glavnoj tribini, a pred njima su se postrojili svi članovi Odbora za proslavu 30 godina SK Slavija, a pozdravni govor je održao Šime Juričić:

“Prije 30 godina jedna grupa oduševlјenih omladinaca postavila je temelјe današnjem slavlјeniku SK Slaviji. Godine 1913. Dali su klubu i zvanično ime Srpski sportski klub, želeći time javno označiti da će oni, sem rada na razvijanju sporta, raditi na ostavarenju srpskih nacionalnih ideja i ideje oslobođenja i ujedinjenja svih Južnih Slovena u jednu slobodnu državu. U sportskom pogledu klub tih omladinaca ubrzo postiže zavidne rezultate, a istovremeno to društvo je i naše nacionalno žarište.

Godine 1914. bijesna rulјa ruši igralište i raznosi inventar, a austrijske vlasti hapse članove kluba i šalјu u internaciju, odnosno na prve borbene linije odakle većina bježi u dobrovolјačke legije gdje primjernim junaštvom stiču priznanja svojih komandanata.

Poslije oslobođenja, osnivači društva, zaneseni jugoslovenskom idejom, klubu daju novo ime-Slavija. Omladina, bez plemenske i vjerske razlike, pristupa u klub gdje je stari borci vaspitavaju sportski i uče da sport služi nacionalnoj jugoslovenskoj ideji i da stoji u službi Kralјu i otadžbini.

Sem fudbala Slavija je razvila i druge vrste sporta, a naročito zimski sport i ponosna je da omladina gaji taj sport pod imenom Slavije.

Zbog nerazumjevanja nadležnih faktora, borba Slavije je počela malaksavati i prijetila je opasnost da se razvoj sporta zaustavi. Na sreću sportista došla je vlada Milana Stojadinovića, koji je i sam sportista, a koji je okom i mudrošću državnika, shvatio da je sport jedan važan izvor nacionalne energije. Ukidanjem sportskih taksi, skinuti su okovi nama sportistima, ali jako nam je bitna i moralna podrška koju dobijamo od predsjednika Kralјevske vlade.

Činjenica da je predsjednik vlade Stojadinović preuzeo pokrovitelјstvo ove manifestacije, kao i dolazak njega i njegovih saradnika među kojima je i gospodin Kujundžić, poznat po podizanju velikog stadiona u Banja Luci, dokaz je velike pažnje Kralјevske vlade prema sportu.

Gospodine predsjedniče ja vas, kao potpredsjednik Jugoslovenskog fudbalskog saveza, predsjednik Sarajevskog fudbalskog podsaveza i potpredsjednik SK Slavija, uvjeravam da ćemo mi sportisti nastojati da vam se odužimo tako što ćemo raditi na pravilnom razvijanju sporta, okuplјati omladinu i jačati je sportski i nacionalno da bude sposobna da se svakog časa stavi na službu Kralјu i otadžbini.

Naše su mišice jake, naše su duše čiste i nezatrovane i mi ćemo vjerno stajati uz našeg Kralјa, čuvati i braniti našu nedjelјivu Jugoslaviju iza vas ćemo u srcu nositi blagodarnost i lјubav” rekao je Juričić u svom emotivnom govoru 1938. godine.

Poslije govora Šime Juričića riječ je uzeo predsjednik Kralјevske vlade Milan Stojadinović.

Slavija 30 godina-29

“Članovi i prijatelјi Sportskog kluba Slavije, sportska omladino, zahvalјujem od srca svima vama na lepom dočeku, kao i na pozdravima, koje ste uputili meni i ostalim članovima počasnog odbora.

Slaviji čestitam tridesetogodišnjicu!

To je 30 godina borbe i rada, 30 godina pisane istorije nacionalnog sporta u Bosni i Hercegovini, 30 godina istrajnosti, odlučnosti, samopregoveranja i samopouzdanja vodile su vas iz pobede u pobedu i naše nacionalno ime proslavili i na međunarodnom terenu.

Hteo sam i želeo sam da vam to ovde lično kažem i da lično prisustvujem ovoj vašoj proslavi. Radujem se što Sportski klub Slavija u Sarajevu danas okuplјa omladinu svih vera, svih imena, svih staleža i delova našeg naroda. Tako Slavija oličava, u malome, ono što je u stvari danas naša država, gde se u velikoj Jugoslaviji nalazi oživotvorena i velika Srbija i velika Hrvatska i slobodna Bosna i Hercegovina.

Sportska udruženja, kao što je ovo, dužni smo da svi pomažemo. U meni i u Vladi kojoj presedavam, naša mlada sportska udruženja naći će svoje najbolјe zaštitnike. Neću propustiti nijednu priliku, a da ne pokažem da meni sportska omladina naročito leži na srcu i da se uvek među njom najprijatnije osećam.

Zdravo telo, zdrava duša! Zdrava omladina, zdrava Jugoslavija!”

Govor predsjednika vlade Milana Stojadinovića, prisutni su u više navrata propratili dugotrajnim aplauzima i skandiranjem.

Nakon toga su timovi Slavije i Đerzeleza odigrali utakmicu koju su ugledni gosti pratili sa velikim interesovanjem, a Slavija je slavila sa 2:0 i osvojila zlatni pehar ministra saobraćaja Mehmeda Spahe.

Cijela svečanost je prošla u najbolјem redu, a mnogobrojni gosti su otišli zadivlјeni organizacijom ovako velike svečanosti koja je pružila jedinstven primjer sloge i discipline.

Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedIn
Napomena: komentari čitalaca ne predstavljaju ni na koji način stav redakcije portala trebevic.net. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se pregleda i neprimjereni komentari se ne objavljuju. Portal trebevic.net zadržava pravo brisanja komentara bez najave i bez objašnjenja.

Uslovi komentarisanja: Poštovani, pri objavi komentara molimo Vas za kulturno izražavanje. Administrator neće objaviti komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge po bilo kojoj osnovi ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.

Redakcija Trebević Info Portala je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.

Ostavite komentar

Your email address will not be published.