Na kafi sa Tanjom Karišik

Izvor: redakcija

Objavio:

trebevic.net

- prije 2 godine u

Na kafi sa

Nordijsko skijanje je popularna verzija skijanja. Često se naziva i skijaško trčanje te je po tom nazivu jasno da se radi o tehnici skijanja koja se koristi uglavnom na ravnijim površinama prekrivenim snijegom. Ime je dobilo po zemljama u kojima je nastalo, a i danas je najraširenije upravo u nordijskim zemljama – Finskoj, Norveškoj, Švedskoj. Nordijsko skijanje je popularan vid rekreacije ali i takmičarski sport koji je ujedno i olimpijski sport.

Ovom prilikom mi smo razgovarali sa sportistkinjom našeg grada Tanjom Karišik, koja se veoma uspješno bavi ovim neobičnim, ali jako interesantnim sportom.

Prenosimo vam njene utiske, i iskustva iz bogate sportske karijere.

Kako si počela da se baviš ovim, po malo, neobičnim sportom?

Skijaško trčanje za mene je bilo nešto sasvim nepoznato, ali zato ne i za moje drugarice. Sve one su krenule da se bave skijaškim trčanjem, pa su tako i mene nagovorile. U tim trenutcima nisam znala šta je to. Moji prvi koraci su izgledali jako smiješno i nisam mislila da ću se zadržati toliko dugo. Međutim moja upornost, rad, trud i volja, koji su se kasnije pretvorili u ljubav su me zadržali sve do sad.

Ko su ti uzori, kako se pripremaš za takmičenja?

Uvijek sam imala uzore koje sam gledala i trudila se da od njih nešto naučim. Neki od njih su Riko Gros, Magdalena Nojner i najveća legenda biatlona Bjordalen. Pripremni period je jako dug i naporan. Ljetni period počinjem bazičnim pripremama. Pretežno su to dugi i lagani treninzi trčanja, planinarenja bicikla i rolerki. Veliku pažnju posvećujem snazi, kondiciji i tehnici. Kasnije prelazim na kraće intervalne treninge. Ljetni period je jako težak, ali od njega zavisi zimska sezona, te se mora biti uporan i posvecen svakom treningu do samog kraja.

Koliko si medalja ukupno osvojila do sada u karijeri?

Medalje sam davno prestala da brojim :). Ima ih sigurno preko 200.

Da li bi izdvojila neku najdražu?

Najdraža medalja mi je ona koju sam osvojila kao ukupna pobjednica svih Balkan kupova.

Komentar na prethodnu sezonu.

Protekla sezona je za mene jedna od najuspješnijih. Pored standardnih pobjeda na državnim prvenstvima, ostvarila sam i značajne rezultate na međunarodnoj sceni. Potvrdila sam sve potrebne norme za nastupe na IBU i svijetskom kupu, kao i za svijetsko prvenstvo i olimpijadu. Neki od najznačajnijih rezultata su 19. mjesto na IBU kupu u Italiji, sto je ujedno i najbolji rezultat u istoriji BiH u biatlonu i 23. mjesto na IBU kupu u Njemačkoj.

Dosadašnji najveći uspjeh/si?

Pored navedenih rezultata svojim najvećim uspjehom smatram i odlazak na dvoje Olimpijske igre u Vankuver 2010. i Soči 2014.

Pripremaš li se za narednu sezonu i koje su ti ambicije?

Pripreme za predstojeću sezonu su već uveliko počele. Sada treba da putujem za Njemačku da odradimo jedan dio bazičnih priprema, pa ćemo vidjeti za dalje. Uglavnom imamo u planu da u potpunosti ispunimo plan i program. Što se tiče ambicija, one su uvijek velike. Pokušaću da napravim još bolje rezultate nego ove godine, da se zadržim u svijetskom kupu i da opet potvrdim norme za Olimpijske igre.

tanja_karisik_tekstNedosanjani san i neostvarena želja…

Sebi uvijek postavljam postepene ciljeve do kojih i dolazim. Smatram da sam napravila jako dobre rezultate s obzirom na uslove u kojima radimo i da država ne stoji iza nas. A naravno da svaki sportista uvijek želi još i želi više.

Da li si razmišljala posle karijere da se posvetiš trenerskom poslu?

Još uvijek planiram da se aktivno bavim ovim sportom. Trenutni cilj su mi Olimpijske igre u Koreji 2018. godine, koje mi ne ostavljaju puno prostora za bilo šta drugo.

Da li su uslovi u BiH dovoljno dobri za bavljenje ovim sportom, ili ipak pripreme odrađuješ u inostranstvu?

Poznato je da su uslovi u BiH jako loši, posebno kada je u pitanju naš sport. Nešto što je najpotrebnije za dobre pripreme su rolban staze, koje ne postoje nigdje u BiH. Zbog svega toga moramo često da putujemo u inostranstvo, što iziskuje mnogo novca, koga mi i nemamo uvijek, a država ne stoji iza nas.

Napomena: komentari čitalaca ne predstavljaju ni na koji način stav redakcije portala trebevic.net. Za sadržaj i tačnost komentara čitalaca ne odgovaramo. Sadržaj se pregleda i neprimjereni komentari se ne objavljuju. Portal trebevic.net zadržava pravo brisanja komentara bez najave i bez objašnjenja.

Uslovi komentarisanja: Poštovani, pri objavi komentara molimo Vas za kulturno izražavanje. Administrator neće objaviti komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge po bilo kojoj osnovi ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.

Redakcija Trebević Info Portala je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.
  1. “pomalo neobičan sport”

    Ne radi se ni o kakvom neobičnom sportu. Pogotovo nije neobičan na našim prostorima, odnosno ima veoma dugu tradiciju, što de vidi iz prethodno objavljenih tekstova na “Trebević.net”, na temama o SK Slavija.

  2. Pogrešna je formulacija da se nordijsko skijanje često naziva skijaško trčanje, odnosno smučarsko trčanje. U zvaničnoj podjeli smučarskih disciplina nordijsko smučanje obuhvata: smučarsko trčanje, ski skokove i nordijsku kombinaciju.
    Biatlon je poseban sport, kombinacija smučarskog trčanja i gađanja poškom.

  3. Kod nas vlada pogrešno mišljenje da je smučarsko trčanje kao sport i rekreacija razvijen samo u Nordijskim zemljama, što je pogrešno. Jednako je razvijen i u većini evropskih država: Austriji , švajcarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji, Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji, Kazahstanu, pribaltičkim zemljama, Sloveniji, te u SAD, Kanadi, Kini Japanu, a sve je popularniji u Koreji i Jušnoameričkim državama

  4. U balkanskim državama je takođe imao primat u odnosu na alpsko skijanje, sve do pojave vertikalnog transporta na planinama, od kada mi kao lijeni narodi zanemarujemo ne samo smučarsko trčanje, nego i ski skokove.

  5. U takmičarskom smislu smučarsko trčanje takođe ima mnogo dužu tradiciju od alpekog skijanja. Redovno je zastupljeno na svim ZOI od Šamonija 1924, kada je i Kraljevina Jugoslavija imala predstavnike, dok se alpsko skijanje na ZOI pojavljuje tek 1936.godine.

  6. Kod nas praktičano nije ni postojala podjela na alpsko skijanje i smučarsko trčanje sve negdje do druge polovine pedesetih, a izraženo je tek u šezdesetim godinama prošlog vijeka. Bilo je samo smučanje, što je podrazumjevalo smučarsko trčanje.

    Na kraju, pozdrav za Tanju i sretno u narednoj sezoni.

Ostavite komentar